 |
dr. sc. Tonija Andrić
Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu
E-mail: tonija@ffst.hr
Radovi
Tonija Andrić, rođena je 1981. u Splitu. Godine 2005. diplomirala je na Odjelu za povijest, na Hrvatskim studijima, Sveučilišta u Zagrebu, a na istom fakultetu je i doktorirala 2014. više (mentorica: dr. Irena Benyovsky Latin) s temom „Život splitskog puka u srednjem vijeku: primjer obrtnika sredinom 15. stoljeća“. Od 2006.-2008. bila je stručna suradnica u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Odjel za osnovne škole. Od 2008. Zaposlena je na na katedri za starovjekovnu i srednjovjekovnu povijest Odsjeka za povijest, Filozofskog fakulteta Sveučilište u Splitu, na radnom mjestu docentice od 2016. Predaje kolegije vezane za opću i nacionalnu povijest srednjeg vijeka te pomoćne povijesne znanosti. Područje njezina znanstvenog interesa je ekonomska i društvena povijest dalmatinskog srednjovjekovlja, napose razvoj splitskog obrtništva u doba mletačke uprave u Dalmaciji. Godine 2010. bila je na usavršavanju na Institutu za povijest istočne Europe, Sveučilište u Beču (OEÄD stipendija). Članica je uredništva Časopisa studenata povijesti Hrvatskih studija „Ivan Lučić Lucius“ (2004.). zatvori
|
 |
Sandra Begonja
Hrvatski institut za povijest
E-mail: sbegonja@isp.hr
Radovi
Rođena je 1978. u Splitu. Studij smjera Modni dizajn završila je 2000. godine na Tekstilno - tehnološkom fakultetu, Sveučilište u Zagrebu. Dvopredmetni studij povijesti/povijesti umjetnosti završila je 2008. godine na Filozofskom fakultetu, Sveučilište u Zagrebu. više U jesen 2011. upisala je poslijediplomski doktorski studij medievistike na Filozofskom fakultetu, Sveučilište u Zagrebu. Trenutno radi na izradi doktorske disertacije: Uloga gradskog plemstva u urbanom razvoju Zadra u vrijeme Ludovika I. Anžuvinca (1358.-1382.) (mentori: izv. prof. dr. sc. Irena Benyovsky Latin i izv. prof. dr. sc. Predrag Marković). Od lipnja 2011. zaposlena je kao znanstveni novak na Hrvatskom institut za povijest, na znanstvenom projektu voditeljice dr. sc. Irene Benyovsky Latin - „Grad hrvatskog srednjovjekovlja: Društvene strukture, topografija, urbani život“ (2011-2014). Usavršavala se na radionicama: LLL Erasmus (Intensive Programme (IP)): Integrated systems of sources, technologies and methods – remote sensing of historical landscape (IntSYSTEM) (Rab, 2014) i 2013. RAMS (Conference and School on Records, Archives and Memory Studies) (Zadar, Hrvatska). zatvori
|
 |
dr. sc. Ante Birin
Hrvatski institut za povijest
E-mail: ante.birin@gmail.com
Radovi (2)
Ante Birin rođen je 1973. godine u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu. U školskoj godini 1991./92. upisao je dvopredmetni studij povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kojeg je okončao u školskoj godini 1995./96. više Tijekom studija, nagrađen inozemnim stipendijama, jednom za sudjelovanje na kongresu Convegni di studio sulla Magna Grecia pod radnim naslovom “Corinto e l'Occidente” u Tarantu, Italija (7.-11. X..1994.) a drugom za sudjelovanje na stručnom seminaru o etruskologiji i italskim starinama pod radnim naslovom “Javni i privatni život Etruščana i italskih naroda” na Sveučilišta za strance (Universita per stranieri) u Perugii, Italija (3.-14. VII. 2000.). U školskoj godini 1996./97., upisao je poslijediplomski studij na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje je 2001. obranio magistarski rad pod naslovom “Statut grada Skradina” (mentor prof. dr. Tomislav Raukar) a 2006. godine i doktorsku disertaciju. pod naslovom “Knez Nelipac i hrvatski velikaški rod Nelipčića” (mentor prof. dr. Tomislava Raukara). Od 1. siječnja 1998. zaposlen je kao znanstveni novak u Hrvatskom institutu za povijes, gdje je 2008. i primljen u stalni radni odnos na Odjelu za srednjovjekovnu povijest. Godine 2014. i u zvanje višeg znanstvenog suradnika dok je 2012. izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Od školske godine 2007./2008. predaje na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (kolegij Hrvatska kulturna i politička povijest srednjeg vijeka). Od 2009. član je uredništva časopisa Povijesni prilozi. Godine 2002. nagrađen je Srebrnom poveljom Matice hrvatske za knjigu Statut grada Skradina. Organizirao je više znanstvenih skupova. zatvori
|
 |
dr. sc. Danijela Doblanović
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel za humanističke znanosti
E-mail: danijela.doblanovic@gmail.com
Radovi
Danijela Doblanović rođena je u Puli 1981. godine. Osnovnu školu završila je u Svetvinčentu, a opću gimnaziju u Puli. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Puli 2004. godine, smjer hrvatski jezik i književnost – povijest. više Poslijediplomski doktorski studij ranog novog vijeka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisala je 2008. godine, te u studenom 2013. obranila doktorsku disertaciju “Demografska slika župe Svetvinčenat od početka 17. do početka 19. stoljeća” (mentor: prof. dr. sc. Nenad Vekarić). Od srpnja 2009. zaposlena je kao asistent na Odsjeku za povijest Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Bavi se istarskim ranim novim vijekom, posebno s aspekta povijesne demografije. Članica je Uredničkog odbora časopisa Histria (časopis Istarskog povijesnog društva). zatvori
|
 |
Ivana Haničar Buljan, d.i.a.
Institut za povijest umjetnosti
E-mail: ihanicar@ipu.hr
Radovi
Rođena 1970. u Osijeku. Diplomirala 1996. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirala poslijediplomski studij Graditeljsko naslijeđe pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 2001. godine. više Doktorski rad priprema na temu opusa arhitekta Stjepana Planića. Od 1996. godine zaposlena u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu kao stručni suradnik ‒ arhitekt istraživač. Od 2011. godine na položajnom je radnom mjestu pomoćnice ravnatelja Instituta za povijest umjetnosti.Sudjelovala je u mnogim terenskim akcijama arhitektonskog snimanja povijesne arhitekture u okviru projekata Instituta. Kao stručna suradnica sudjelovala u izradi mnogih konzervatorskih studija. Sudjeluje je na projektima (od 2014.): Istraživanje i dokumentiranje urbane jezgre osječke tvrđe za potrebe izrade konzervatorsko-urbanističke studije; od 2014. Urbanističko-konzervatorska studija partera javnih prostora osječke tvrđe s prijedlogom konzervatorskih smjernica; 2013.-2014. Dvorac Eugena Savojskog u Bilju; 2012.-2013. Veliki most u Osijeku. Zajedno s Ratkom Vučetićem objavila je 2012. monografije Nuštar: Dvorac Khuen – Belassy, arhitektonska, povijesno – umjetnička, restauratorska istraživanja i Darda: Dvorac Esterhazy, Povijesno-građevinski razvoj, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica. Od 2002. koordinatorica Sekcije Arhitektonsko naslijeđe Društva arhitekata Zagreba. Od 2008. članica uredništva časopisa Kvartal te gošća urednica časopisa Život umjetnosti (82-2008.). Od 2002. od Ministarstva kulture RH licencirana za obavljanje poslova zaštitite i očuvanja kulturnih dobara (istraživanje i proučavanje, dokumentiranje te izrada idejnog, glavnog i izvedbenog projekta za nepokretnu baštinu). Članica je Društva arhitekata Zagreba. zatvori
|
 |
dr. sc. Marija Karbić
Hrvatski institut za povijest
E-mail: mkarbic@isp.hr
Radovi
Marija Karbić rođena je 1961. u Zagrebu. je viša znanstvena suradnica Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest. Povijest je diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1996.), više gdje je i magistrirala s temom Obitelj u gradskim naseljima srednjovjekovne Slavonije (2001.) te doktorirala s temom Rod Borića bana. Primjer plemićkog roda u srednjovjekovnoj Požeškoj županiji (2005.). Od 1997. je zaposlena na Hrvatskom institutu za povijest (Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje), od 2007. kao viša znanstvena suradnica. Kao vanjski suradnik sudjelovala je u nastavi na Hrvatskim studijima i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao suradnica je sudjelovala na projektima 2007.-2013. Slavonija, Srijem i Baranja od kasne antike do osmanskog doba; 2002.-2006. Hrvatski plemićki rodovi, njihovi posjedi i utvrđeni gradovi; 1995.-2006. Izvori, studije i pomagala za hrvatsku povijest od 7. do 19. stoljeća (vanjski suradnik); 2009.- Comparing Nobilities in Medieval Europe: Centar and Peripheries in the process of Europeanization (1000-1500), voditelj projekta: Cosmin Popa-Gorjanu, Sveučilište u Alba Iulii, Rumunjska; 2000.- 2002. Žene u Hrvatskoj: kulturna povijest, voditelj projekta: Andrea Feldman, Ženska infoteka - Institut Vlado Gotovac, Zagreb 1996.-1999. Nobility in medieval and early modern central Europe: A comparative study in social structure, voditelj projekta: János M. Bak, CEU, Budimpešta, Mađarska. U svom znanstvenom radu prvenstveno se bavi poviješću plemstva i gradskih naselja u međurječju Save i Drave u srednjem vijeku, a posebnu pažnju poklanja i povijesti obitelji i rodnoj povijesti. Autorica je knjiga Plemićki rod Borića bana (Slavonski Brod: Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2013.) i The Laws and Customs of Medieval Croatia and Slavonia: A Guide to the Extant Sources (koautor Damir Karbić, ed. Martyn Rady) (London: UCL School of Slavonic and East European Studies, 2013.). zatvori
|
 |
dr. sc. Ivana Lazarević
Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnost u Dubrovniku
E-mail: ivana.lazarevic@du.t-com.hr
Radovi
Ivana Lazarević rođena je 1973. u Dubrovniku. Diplomirala je povijest umjetnosti i opću fonetiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1999. godine. Godine 2012. doktorirala je na doktorskom studiju “Povijest stanovništva” Sveučilišta u Zagrebu obranivši rad pod naslovom “Vlasteoske kuće u gradu Dubrovniku 1817. godine”. više Od 1999. do 2011. godine radila je u Državnom arhivu u Dubrovniku. Stručni ispit za zvanje arhivist, položila je 2002. godine, a 2006. godine dodijeljeno joj je zvanje arhivist specijalist. U akademskoj godini 2002./2003. predavala je na American College of Menagement and Technology kolegij Fine Arts: Visual Arts na engleskom jeziku, a od 2004. držala je predavanja na Tečaju za djelatnike u pismohranama iz raznih predmeta. Sudjeluje u nastavi na preddiplomskom studiju Povijest Jadrana i Mediterana u Dubrovniku. Od 2011. asistent je u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Godine 2013. dodijeljeno joj je zvanje znanstvenog suradnika. Članica je Hrvatskog arhivističkog društva (od 2005. do 2010. godine članica Predsjedništva), Matice hrvatske (od 2007. do 2012. članica Predsjedništva), Hrvatskog antropološkog društva i Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti. U Uredništvu je časopisa Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Dubrovnik Annals. Kao suradnica od 2014. sudjeluje na projektu COLINDA (HRZZ). Godine 2014. Objavila je monografiju Vlasteoske kuće u gradu Dubrovniku 1817. Godine. zatvori
|
 |
Dušan Mlacović
Filozofski fakultet, Sveučilište u Ljubljani
E-mail: dusan.mlacovic@ff.uni-lj.si
Radovi
Dušan Mlacović rođen je 1966. U Celju (Slovenija). Godine 1992. diplomirao je na odsjecima za povijest i filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani (Slovenija). Od 1993. do 1999 na Filozofskom fakultetu Sveučilište u Ljubljani (Odsjek za povijest) bio je znanstveni novak. više Godine 1997. je magistrirao a 2006. doktorirao na istom fakultetu. Od 2003. do 2005. radi u Znanstveno-istraživačkom centru Bistra Ptuj kao samostalni istraživač i projekt manager, a od 2007. na Filozofskom fakultetu, Sveučilište u Ljubljani (Odsjek za povijest) kao docent. Drži različite kolegije iz srednjovjekovne povijesti (Povijest jugoistočne Europe u srednjem vijeku i Opća povijest srednjega vijeka). Sudjeluje na projektima "Inscription of intanglible cultural heritage of Ptuj in UNESCO programme the »Masterpieces of the Oral and Intangible Heritage of Humanity« (2006-2008); kao projekt manager i voditelj radnje grupe ADHOC projektnog partnera na "ADHOC" projektu (Interreg III B Cadses), 2006-2008; na projektu „Sm@rt region" (Interreg III B Cadses), kao projekt manager vodećeg projektnog partnera (SRC Bistra Ptuj) 2004-2005; Od 2008. do 2010. Na projektu Pozicioniranje urbane elite u slovenskim gradovima u okviru društvenih i gospodarskih gibanja i procesa od 13. do 16. stoljeća; 2009-2011 Politička i pravna povijest žena u Sloveniji; Čovjek i priroda u predmodernoj Sloveniji (ARSS). Godine 2008. objavio je monografiju Plemstvo i otok: pad i uspon rapskoga plemstva (slovensko izdanje, 2008; talijansko izdanje, 2012.). Pomoćnik je glavnog urednika u časopisu Zgodovinski časopis – Historical Review (od 2007.); član uredništva časopisa Povijesni prilozi (od 2012.). zatvori
|
 |
dr. sc. Marija Mogorović Crljenko
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel za humanističke znanosti
E-mail: mmogorov@unipu.hr
Radovi
Rođena u Zagrebu 1975. godine. Osnovnu i srednju školu završila u Rovinju. Na Filozofskom fakultetu u Puli diplomirala povijest te hrvatski jezik i književnost 1999. Magistrirala (2005) i doktorirala (2010) na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. više Usavršavala se 1995., 1996., 1997., 1998. na Dubrovačkoj medievističkoj radionici. Predavala povijest u osnovnoj školi Rivarela u Novigradu, hrvatski jezik i povijest u Pazinskom kolegiju – klasičnoj gimnaziji u Pazinu, te radila u Povijesnom muzeju Istre (1998.-2000.). Od 2000. zaposlena na Odsjeku za povijest nekad Filozofskog fakulteta u Puli, a danas Odjela za humanističke znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Godine 2011. izabrana u zvanje naslovne docentice, a 2013. i na radno mjesto docentice. drži različite kolegije iz srednjovjekovne i ranonovovjekovne povijesti te pomoćnih povijesnih znanosti. Proučava društvo i svakodnevicu, posebno položaj žena, te brak i obitelj u Istri u srednjem i ranom novom vijeku. Jedna je od pokretačica i organizatorica međunarodnog znanstvenog skupa Istarski povijesni biennale (2003, 2005, 2007, 2009, 2011, 2013.) koji se bavi poviješću svakodnevice na jadranskom prostoru. Kao članica organizacijskog odbora sudjelovala u organizaciji II. kongresa hrvatskih povjesničara u Puli (2004), te 15th Annual Mediterranean Studies Congress, Pula, Croatia, (2012.). Surađivala je na projektima: 2010.-2012. Srednjovjekovna Istra: prostor zajedništva i suprotnosti (od VI. do XVI. stoljeća); 2007.-2010. Elitne i marginalne skupine u Istri od XVI. do XVIII. st.; 2000.-2006. Istočna Istra i sjeverna Liburnija u antičko doba; 2008.-2010. Across the Religious Divide: Women`s Properties in the Wider Mediterranean (ca. 1300-1800) (voditeljice projekta: Dr. Jutta Gisela Sperling and Dr. Shona Kelly Wray). Objavila je dvije autorske knjige: Nepoznati svijet istarskih žena (Zagreb: Srednja Europa 2006.) te Druga strana braka (Zagreb: Srednja Europa 2012.). Uređuje Zbornik istarskog povijesnog biennala kao članica uredništva ili kao glavna urednica. Sudjeluje na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, te objavljuje u domaćim i inozemlnim časopisima i zbornicima. zatvori
|
 |
dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus
Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
E-mail: zrinknik@gmail.com
Radovi
Zrinka Nikolić Jakus rođena je 1973. u Zagrebu. Diplomirala je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1996., magistrirala (1997.) i doktorirala (2004.) na Department of Medieval Studies na Central European University u Budimpešti. više Usavršavala se 1993., 1994., 1997. na Dubrovačkoj medievističkoj radionici. Godine 2004. dobila je nagradu Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu mladim znanstvenicima i umjetnicima za znanstveni rad objavljen u 2003/2004. Od 1988. radi na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u zvanju izvanrednog profesora, gdje drži kolegije iz srednjovjekovne povijesti. Surađivala na više istraživačkih projekata: 2007.-2013. Monumenta mediaevalia varia; 2002.-2005. Hrvatska i Srednja Europa u srednjem vijeku (suradnik); 1998.-2002. Temeljni dokumenti hrvatske povijesti; 2009.- Comparing Nobilities in Medieval Europe: Centar and Peripheries in the process of Europeanization (1000-1500), voditelj projekta: Cosmin Popa-Gorjanu, Sveučilište u Alba Iulii, Rumunjska; 2000.-2002. Žene u Hrvatskoj: kulturna povijest, voditelj projekta: Andrea Feldman, Ženska infoteka - Institut Vlado Gotovac; 1997.-1999. Nobility in medieval and early modern central Europe: A comparative study in social structure, voditelj projekta: János M. Bak, CEU, Budimpešta. Članica je uredništva znanstvenih časopisa Povijesni prilozi (od 2009.) i Radovi Zavoda za Hrvatsku povijest (od 2010.). Organizirala međunarod. skup „Hagiografija: historiografija, izvori i metode“ (Dubrovnik, 2005.). Uz više radova u zbornicima radova i časopisima, objavila je knjigu Rođaci i bližnji. Dalmatinsko gradsko plemstvo u ranom srednjem vijeku, priručnik Uvod u studij povijesti. Historiografski praktikum te uredila prvi svezak posvećen ranom srednjem vijeku (550-1150) u seriji Povijest Hrvata Matice hrvatske. Posebna područja interesa su: povijest elita, povijest obitelji, žena i djece te svakodnevice u srednjem vijeku. zatvori
|
 |
dr. sc. Zrinka Pešorda Vardić, tajnica projekta
Hrvatski institut za povijest
E-mail: zrinka.pesorda@zg.t-com.hr
Radovi
Zrinka Pešorda Vardić je rođena 1974. u Stuttgartu, SR Njemačka. Studij jednopredmetne povijesti završila je 1997. godine na. Magistrirala je 2002. godine i doktorirala 2006. godine također na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. više Usavršavala se 1994., 1995., 1996., 1997., 1998. na Dubrovačkoj medievističkoj radionici. Na Hrvatskom institutu za povijest zaposlena je od 1998. godine, a radi na mjestu više znanstvene suradnica. Od godine 2009. tajnica je i član uredništva časopisa Povijesni prilozi, a od 2005. član uredništva časopisa Review of Croatian History u izdanju Hrvatskog instituta za povijest. Član je više stručnih i znanstvenih udruga (Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Hagiothece, Matice hrvatske – Odjel za povijest). Od godine 2010. do godine 2012. bila je potpredsjednica Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti. Surađivala na više istraživačkih projekata: npr. 2002.–2006. Naselja i društveno-političke zajednice srednjovjekovne Hrvatske; 2007.-2013. Grad hrvatskog srednjovjekovlja: društvena struktura, topografija, gradski život; 2014- projekt COLINDA (HRZZ). Glavno područje njezinoga znanstvenoga zanimanja jest povijest srednjeg vijeka. Istraživala je teme iz društvene i vjerske povijesti srednjovjekovnog Dubrovnika, proučavala je odnos Dubrovačke Republike prema Ugarskom kraljevstvu, a recentno se bavi problematikom kasnosrednjovjekovnog građanstva. Dobitnica je Državne nagrade za znanost Republike Hrvatske u području humanističkih znanosti 2012. godine za knjigu U predvorju vlasti: Dubrovački antunini u kasnom srednjem vijeku u izdanju Hrvatskog instituta za povijest i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. zatvori
|
 |
dr. sc. Gordan Ravančić
Hrvatski institut za povijest
E-mail: gordan@isp.hr
Radovi
Rođen je 1972. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Jednopredmetnu povijest diplomirao je 1996. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 1997. stekao status Master of Arts in Medieval Studies na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti (Mađarska). više Godine 1999. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu magistrirao je s temom Život u krčmama u kasnosrednjovjekovnom Dubrovniku, a 2006. obranio doktorsku disertaciju pod naslovom Kuga u Dubrovniku 1348-1349. Usavršavao se 1993, 1994, 1995, 1997, 1998 na Dubrovačkoj medievističkoj radonici. Od 1998. radi u Hrvatskom institutu za povijest, na Odjelu za srednjovjekovnu povijest (viši znanstveni suradnik). Od 2011. pomoćnik ravnateljice Hrvatskog instituta za povijest. Surađivao na više istraživačkih projekata u okviru Hrvatskog instituta za povijest: npr. 2007.-2013. Grad hrvatskog srednjovjekovlja: društvena struktura, topografija, gradski život; 2002.–2006. Naselja i društveno-političke zajednice srednjovjekovne Hrvatske. Član Predsjedništva Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti (od 2010.); član Izvršnog odbora Društva za hrvatsku ekonomsku i ekohistoriju. Organizirao je više znanstvenih skupova i okruglih stolova, npr. Kongres hrvatskih povjesničara u Zagrebu (2012.). U razdoblju 1998. do 2013. predavao je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, kolegije nacionalne povijesti srednjeg vijeka te kolegij o uporabi računala u povijesnim istraživanjima. Od 2011. predaje i na Hrvatskom katoličkom sveučilištu kolegij o uporabi računala u historiografiji. Sudjelovao na više domaćih i stranih znanstvenih skupova vezanih uz društvenu povijest i hrvatsko srednjovjekovlje. Autor je nekoliko osnovnoškolskih i srednjoškolskih udžbenika, te dvije monografije o srednjovjekovnom Dubrovniku: Vrijeme umiranja – Crna smrt u Dubrovniku 1348-1349 (2010.) i Život u krčmama u srednjovjekovnom Dubrovniku (Zagreb: Hrvatski institut za povijest (2001.). zatvori
|
 |
dr. sc. Anton Ravnikar
Odsjek za povijest, Filozofski fakultet, Sveučilište u Mariboru
E-mail: toneravnikar2712@gmail.com
Radovi
Anton Ravnikar rođen je 14 listopada 1958, Ljubljana, Slovenia. 2005. – dr. sc., Sveučilište u Mariboru. Diplomirao je 1982. povijest i sociologiju na Filozofskom fakultetu, Sveučilište u Ljubljani (Slovenija). više Od 1985. Do 2007. radio je u Muzeju Velenje kao kustos za kulturnu povijest, a od 2007. Kao docent predaje na Odsjeku za povijest, Filozofski fakultet, Sveučilište u Mariboru gdje drži različite kolegije iz srednjovjekovne povijesti slovenskih zemalja i Europe Sudjelovao je na istraživačkim projektima: 2009.- Prošlost sjevernoistočne Slovenije i susjednih zemalja Austrije, Mađarske i Hrvatske (financirala Agencije za istraživanje Republike Slovenije). Autor je temeljnih studija o urbanim naseljima i urbanim elitama Štajerske: Zgodovina Šoštanja (2011.) i Po zvezdnih poteh: Savinjska in Šaleška dolina v visokem srednjem veku. (2007.) Član je uredništva Časopisa za zgodovino in narodopisje (od 2010.), član uredništva časopisa Studia historica Sloveniae (od 2010.). zatvori
|
 |
dr. sc. Bruno Škreblin
Hrvatski institut za povijest
E-mail: bskreb@gmail.com
Radovi
Bruno Škreblin rođen je 1981. godine u Zagrebu. Godine 2006. završio je jednopredmetni studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2016. doktorirao je na istom fakultetu s temom Urbana elita zagrebačkog Gradeca od sredine 14. do početka 16. stoljeća (mentorica: izv. prof. Irena Benyovsky Latin). više Od listopada 2007. zaposlen je u Matici hrvatskoj. Od srpnja 2009. znanstveni je novak na Hrvatskom institutu za povijest u Odjelu za srednjovjekovnu povijest, a od 2016. u zvanju je znanstvenog suradnika. Surađivao na istraživačkom projektu u okviru Hrvatskog instituta za povijest Grad hrvatskog srednjovjekovlja: Društvene strukture, topografija, urbani život , 2009.-2013. (voditeljica: Irena Benyovsky Latin). Područja zanimanja su vezana uz srednjovjekovni grad poput gradskih elita, socijalne topografije, društvenih struktura i slično o čemu je objavio desetak znanstvenih radova. zatvori
|
 |
dr. sc. Ratko Vučetić
Institut za povijest umjetnosti
E-mail: rvucetic@ipu.hr
Radovi
Ratko Vučetić rođen je 1965. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1996. studijske grupe Povijest umjetnosti i Etnologiju. Diplomirao na Odsjeku za povijest umjetnosti s temom „Prilog urbanističkom razvoju Krapine“. više Magistarski rad „Prostorna struktura srednjovjekovnih gradskih naselja u Hrvatskom zagorju i njihov razvoj do Prvog svjetskog rata“ obranio 2002. godine (mentor prof. dr. Ivo Maroević) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorsku disertaciju pod naslovom „Prostorni razvoj privilegiranih srednjovjekovnih gradova u sjeverozapadnoj Hrvatskoj do 18. stoljeća“ 2005. godine. Od 1997.godine zaposlen je u Institutu za povijest umjetnosti (viši znanstveni suradnik). U znanstveno-istraživačkim projektima Instituta za povijest umjetnosti sudjeluje u trajnom projektu „Umjetnička topografija Hrvatske“ i projektu „Graditeljska baština od 16. do 19. Stoljeća“ (voditelj Katarina Horvat-Levaj). Surađivao i u projektima: 2011./2012. međunarodni projekt Muzej bez granica – barokna umjetnost (stručna ekspertiza projekta vanjskog obrambenog prstena osječke Tvrđe); 2011. Studija povijesnog razvoja bastiona križevačke tvrđave; 2011. Konzervatorska studija dvorca Esterházy u Dardi; 2010./2011. Konzervatorska studija dvorca Khuen - Belassy u Nuštru. U okviru djelatnosti Instituta bavi se istraživanjima graditeljskog nasljeđa, prostornom organizacijom, razvojem gradskih naselja i proučavanjem arhitekture u kontinentalnoj Hrvatskoj. Član uredništva časopisa „Kvartal“. zatvori
|
| |
|
